preskoči na sadržaj

Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik

Login
 

Web stranice razreda

1. B razred (2017./2018)

4. B razred (2016./2017.)

Tražilica
Katalog udžbenika

 

Kalendar
« Siječanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Izvannastavne aktivnosti

 

Literarna skupina

Filmska skupina

Brojač posjeta
Ispis statistike od 2. 8. 2013.

Ukupno: 513693
Ovaj mjesec: 2443
Ovaj tjedan: 1009
Danas: 268
LINKOVI

 

LIKOVNA KULTURA

 MoMA

KidsWorld

  

Mjesto na kojem možete pronaći e-udžbenike

od osnovne škole do fakulteta, ali i druge e-knjige i obrazovne e-sadržaje.

Prijavite se svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom.

DOKUMENTI
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Kalendar 2017./2018.

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Božić
Autor: Zorica Skroza, 18. 12. 2015.

Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog, a potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus.

Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.


Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta tri kralja.

Ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti"

budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta tri kralja.

Ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti"

budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Literarna skupina



preskoči na navigaciju