Božić
Autor: Zorica Skroza, 18. 12. 2015.
Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog, a potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus. Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.
Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta tri kralja.
Ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti"
budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.
Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta tri kralja.
Ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti"
budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.
Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.
« Travanj 2018 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Ukupno: 532281
Ovaj mjesec: 3995
Ovaj tjedan: 1221
Danas: 7
Mjesto na kojem možete pronaći e-udžbenike
od osnovne škole do fakulteta, ali i druge e-knjige i obrazovne e-sadržaje.
Prijavite se svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom.
Dnevni tisak | ![]() |
![]() |
Šibenski tisak | ![]() |
![]() |
Portal za mlade | ![]() |
> Teen385 |
![]() |
Časopisi | ![]() |
> Teen |
> Enter |
> National geographic |
> National geographic ... |
> Drvo znanja |
> Meridijani |
> Bug |
![]() |
Korisni linkovi | ![]() |
![]() |