1991. godine od kraja kolovoza do sredine studenog grad Vukovar bio je opkoljen od strane srpske vojske. Svaki dan je padalo do 7000 projektila tijekom tromjesečne opsade zbog čega je uništeno otprilike 85 posto objekata. Najtužniji događaj bilo je pogubljenje na farmi Ovčari. Tijekom opsade grada poginulo je više od 3000 civil te 89 djece. Pad Vukovara je za Hrvatsku označio početak hrvatskog rata za neovisnost u Jugoslaviji. Vukovar se smatra simbolom otpora i žrtvom koja je dovela do hrvatske pobjede. Od tada Vukovar zovemo Gradom Heroja. Istog dana u zadarskom zaleđu akcijom etničkog čišćenja pala je i Škabrnja, gdje je poginulo 84 civila i branitelja. Desetci tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta posjećuju Vukovar na Dan sjećanja gdje je i središnja komemoracija na taj dan kako bi odali počast žrtvama pada grada 1991. Komemorativna povorka, poznata pod nazivom „Kolona sjećanja“, u kojoj su uključene braniteljske udruge i obitelji stradalnika.
Hrvatski sabor je u ožujku 2020. godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, kojim je 18. studenoga službeno utvrđen kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Mihaela Zanze i Nika Tomić


