2015-02-15 19:41:00

Karneval

Karnevalsko vrijeme se bliži. Roditelji djeci nabavljaju šarene kostime.

No, jeste li se ikada zapitali zašto maškare postoje?

Tko ih je izmislio?

Zašto je običaj maskirati se?

Mi će mo nastojati odgovoriti na sva pitanja.

Narod od pamtivjeka poznaje običaje maskiranja, a ta tradicija je vrlo živa i danas. Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnoga ciklusa. U starome Rimu u to doba godine održavale su se brojne svetkovine pod maskama – Saturnalije i Januarske kalende. Te poganske običaje Crkva je nastojala kristijanizirati pa je to razdoblje nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Poganske maškare raspršile su se potom u vremenu koje im je ostalo između Bogojavljenja i Korizme. Neke od poganskih maski nisu nikada iskorijenjene, a može se steći i dojam da je Crkva namjerno poštedjela poklade kao suprotnost Korizmi.

 

 

U narodu su neki načini maskiranja prerasli u tradiciju. To su: preodijevanje muškaraca u žene i obrnuto, maske Cigana, crnaca, različitih građanskih, crkvenih ili vojničkih zvanja, kao i maske životinja i čudovišta. U

našim selima te su maske nastale pod utjecajem građanskih pokladnih maskerada. Danas su one uobičajene u svim okružjima.

 

Predugo bi bilo govoriti o podrijetlu građanskih maskenbala, ali bitno je istaknuti da je prvobitno značenje karnevalskih tradicija zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila, duhova kako bi ih se odaljilo od ljudi, stoke, stanova itd. Mi danas ne razmišljamo o prvotnome značenju karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono postoji u našoj blizini manje ili više prisutno. Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja – može mu izvor biti u latinskom pokladnom uzviku "Carne vale!" Koji znači"Zbogom meso!" ili od latinskoga carrus navalis što znači lađa na kolima, koja se nekada vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama.

 

U pokladama, karnevalu, uočljiv je lik Karnevala koji je u naše krajve stigao iz zapadno europskih zemalja. To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a naziva se karnevalkrnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i slično. Uz njega su stalno i određena lica: obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i drugi – s primjerenim grotesknim maskama, koji ga prate i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode "dramatski" prikaz – suđenje tome "zlotvoru". Nakon "suđenja", karneval se svečano utopi, objesi ili spaljuje.

 

Gabrjiela Alviž, Ana Goreta, 5.b

 

 

 

Maškare

Maškare se bliže,

Krnjo se podiže.

U gradu maske šarene,

Krase glave malene.

 

Klaun ili morski pas,

Nitko ne prepoznaje nas.

Barbie ili balerina,

Svaka maska, baš je fina.

 

Mama šiva haljinice,

Djevojčica nosi narukvice.

Dječaci kao vojnici,

Neki su i dvojnici.

 

Maškarama se vesele,


Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik