2010-05-23 21:59:00

Produženi boravak

Produženi boravak

Suvremeni način života sve većem broju roditelja nameće potrebu zbrinjavanja djeteta mlađe školske dobi koje nakon redovne nastave odlazi kući i bez nadzora provodi vrijeme do dolaska roditelja. Samostalan boravak kod kuće često izlaže dijete mnogim opasnostima, a strah i briga roditelja za dijete tijekom radnog dana nameću potrebu za organiziranom brigom o djetetu. Škole time dobivaju novu i zahtjevniju ulogu koja od zaposlenika zahtijeva organiziraniju skrb za dijete tijekom cijelog dana. Produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne nastave – produženi boravak, jedan je od modela kojim se mogu kvalitetno i sustavno riješiti navedeni problemi, osobito u urbanim sredinama. Nova uloga škole na taj će način biti maksimalno i racionalno iskorištena jer pruža nebrojene mogućnosti djelovanja u svrhu pravilnog razvoja i rasta svakog djeteta u kvalitetnu osobu, korisnu svojoj obitelji i zajednici.

 

  2. OPIS RADA U PRODUŽENOM BORAVKU   Nakon redovite prijepodnevne nastave organizira se produženi boravak u školi za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Radno vrijeme i organizacija rada u školi mogu biti fleksibilni. Boravak i rad prema takvom obliku organizira se od 8 sati ujutro do 17 sati poslije podne (dežurstvo po potrebi i nakon 17 sati). Ukoliko je potrebno, škola organizira i jutarnje dežurstvo.   Grupa učenika-polaznika produženog boravka može se organizirati različito:  homogena skupina učenika istog razrednog odjela (1.a) heterogena skupina učenika sastavljena od dva razredna odjela (1.a i 1.b) heterogena skupina učenika sastavljena od dva različita razredna odjela (1.a i 2.a)   U homogenom razrednom odjelu rade dva (2) učitelja, jedan prije podne u redovitoj nastavi, drugi poslije podne u produženom boravku. Oba učitelja zajednički programiraju nastavne sadržaje, dogovaraju se o zajedničkim i odvojenim aktivnostima. Svaki sam planira svoje vrijeme, prema Nastavnom planu.   U heterogenom razrednom odjelu timsko planiranje i programiranje obuhvaća tri (3) učitelja. Različitost njihovih pristupa odgojno-obrazovnom procesu valja uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri da bi učinkovitost i krajnji cilj – uspjeh, rast i razvoj djeteta, bila maksimalna. Preporuka je da se učitelj/učitelji koji rade u nastavi svakodnevno dogovaraju i usklađuju svoje aktivnosti s učiteljem iz produženog boravka. Vrijeme za dogovaranje i usklađivanje aktivnosti ne bi smjelo biti kraće od pola sata. Preporuka je da se učitelji izmjenjuju oko podneva.   Stručni tim sačinjavaju i učitelj vjeronauka i stranog jezika pa je poželjno da se i oni uključe u zajedničko planiranje aktivnosti. Svi rade u timu: zajedno planiraju i programiraju sve aktivnosti (godišnje, mjesečno i tjedno).   Učiteljice koje rade u odjelu produženog boravka djeluju jedinstveno, suradnički, dogovorno, sveobuhvatno i integrirano s čitavim razrednim odjelom. Zajedno surađuju s roditeljima održavaju roditeljske sastanke i pojedinačne individualne razgovore s roditeljima. U ravnopravnom su položaju prema učenicima i roditeljima.   Slijedeći načela kurikularnog pristupa, a u skladu s načelima lokalnog i školskog kurikuluma, unutarnja organizacija nameće svakoj školi odgovornost u kreiranju tjednog i dnevnog rasporeda aktivnosti. Svaki učiteljski tim kreator je svakodnevnog rada s učenicima, u skladu sa zakonitostima struke.       3. CILJEVI PROGRAMA   Ciljevi realizacije sadržaja u produženom boravku u skladu su s općim ciljevima osnovnog obrazovanja (tri opća cilja)   Omogućiti djetetu pun život i otkriti njegove/njezine pune potencijale kao jedinstvene osobe Omogućiti djetetu njegov/njezin razvoj kao socijalnog bića kroz život i suradnju s ostalima kako bi doprinijela/doprinijeo dobru u društvu Pripremiti dijete za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje (učiti kako učiti)    Specifični ciljevi: potpun i harmoničan razvoj djeteta važnost isticanja individualnih različitosti (svako dijete je jedinstveno; osigurava mu se razvoj svih potencijala) fokusiranje na učenje (ističe se važnost onoga što dijete uči i procesa kojim usvaja znanja) izmjena mnogobrojnih pristupa učenju učenika se nastoji osposobiti za samostalno učenje ističe se radost učenja i potiče motiviranost za učenje osvijestiti važnost učenja temeljenog na okruženju pismenost (jezična i matematička) razvoj osjećaja za hrvatski identitet razvijanje duhovne dimenzije života europska i globalna dimenzija modernog življenja pluralizam, poštivanje različitosti i važnost tolerancije funkcioniranje kurikuluma u odnosu na jednakost i korektnost pristupa u obrazovanju partnerstvo u obrazovanju uloga tehnologije u obrazovanju briga o djeci s posebnim potrebama temeljna uloga obrazovanja u ranom djetinjstvu olakšavanje prijelaza iz nižih u više razrede osnovnog obrazovanja uloga rada u produženom boravku u postavljanju uzorka za cjeloživotno učenje   4. KLJUČNA PODRUČJA RAZVOJA   Harmoničan razvoj tijela i duše: zadovoljavanje potrebe za kretanjem i ustanovljavanjem kulture kretanja; popravljanje koordinacije pokreta, osjećaja za ritam i slušanje; komuniciranje s osnovnim postavkama zdravog načina života; utemeljenje osnovnih navika koje služe svrsi; obogaćivanje emocionalnog života; poboljšanje poznavanja samog sebe i drugih; realistična samoevaluacija; jačanje potreba za interpersonalnim vezama.   Lakoća procesa socijalizacije i komunikacije: utemeljenje intelektualnih, emocionalnih i moralnih osobina ličnosti; upoznavanje i uvježbavanje pravilnog ponašanja; jačanje osjećaja jednakosti u vezama; usvajanje praktičnih znanja povezanih s elementarnim građanskim odgojem i svakodnevnim životnim dužnostima.     Utemeljenje osnova jezične komunikacije: postizanje solidne uporabe jezika, usmeno i pisano, temeljnih sposobnosti i vještina; ciljani razvoj mentalnih sposobnosti; utemeljenje vještina za samoučenje i samoedukaciju.   Uz postizanje vještine preciznog i tečnog čitanja, od učenika prvog do četvrtog razreda zahtijeva se razvijanje temeljne vještine interpretativnih, kritičkih i kreativnih čitateljskih vještina i izražajnog čitanja i recitiranja. Učenje pisanih slova prvi je korak u učenju uporabe pisanog jezika. Automatskom pisanju prethodi učenje oblika i spajanja slova. Učenici moraju biti osposobljeni dovoljno brzo pisati da pisanje koriste kao alat. Zahtjev razvijanja lijepog rukopisa, ekonomične i uredne organizacije teksta i uporabe standardnih i urednih slova ne sprječava individualne osobitosti rukopisa. Učenici moraju naučiti pisati bez izostavljanja, zamjene ili ispuštanja slova.   Utemeljenje osnova matematičke, logičke i znanstveno-tehnološke pismenosti: aktivnosti kreativnog, jasnog i logičnog rješavanja problema; otkrivanje, redanje, klasificiranje, generaliziranje, skiciranje, računanje i mjerenje; primjena matematičkih znanja u različitim konceptima; uporaba riječi, brojeva, simbola, grafova, tabela, dijagrama i modela za objašnjenje matematičkih zakonitosti; korištenje prikladnog matematičkog zapisa, matematičke i ostale terminologije vezane uz prirodne znanosti, verbaliziranje– matematički jezik; podupiranje rješenja verbalnom i simboličnom djelatnošću; uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT); uvježbavanje i razvoj radno-praktično-tehničkih vještina   Kulturno-umjetničko područje razvoja: osposobljavanje za primanje emocionalnih, moralnih i estetskih vrijednosti u literarnim i likovnim radovima, kroz kazališne i kino predstave; čitanje kvalitetne poezije i proze; upoznavanje s klasičnom i prikladnom hrvatskom i stranom literaturom. Pozornost se obraća književnim, povijesnim i umjetničkim stajalištima bliskim uzrastu učenika.   Igre, šport i rekreacija: stalno zadovoljavanje potreba za kretanjem; igre oponašanja, dječje igre iz narodne tradicije, improviziranje igara u samostalnoj režiji, popravljanje koordinacije pokreta, grupno improviziranje igara popraćeno ritmom, pokretom i mimikom; elementarne igre, momčadske igre, športovi.   Aktivnosti prema odabiru škole: svaka će škola, s obzirom na uvjete koje ima i na zavičajnu (lokalnu) pripadnost, odabirati aktivnosti koje su specifične za njihov kraj ili njihovu školu (u skladu s lokalnim događajima, narodnim običajima ili okolnostima u kojima žive i rade). Primjerice: rad u vrtu ili učeničkoj zadruzi i sl.   U organizaciji je moguće omogućiti učenicima aktivnosti koje uključuju učenje stranog jezika, treniranje nekog športa (uz trenera) ili aktivnosti koje se dogovaraju s roditeljima i koje roditelji dodatno financiraju.     4. SADRŽAJI PROGRAMA   Ostvarivanje ciljeva i razvoj ključnih područja najučinkovitije će se odjelotvoriti usmjeravanjem rada na sadržaje, teme, ključne pojmove i obrazovna postignuća koja su propisana Nastavnim planom i programom (MZOŠ, 2006.) za određeni razred, u skladu sa zahtjevima HNOS-a, a u dijelu vremena predviđenom za pisanje domaćih zadaća, ponavljanje, uvježbavanje i primjenu naučenog. Sadržaje će realizirati učitelj u produženom boravku, ali u dogovoru s učiteljem koji radi u nastavi. Stoga je izuzetno važno sve aktivnosti planirati kako bi se postigla koherentnost među odabranim sadržajima i usklađenost djelovanja među učiteljima.   Vrijeme predviđeno za realizaciju ostalih područja valja realizirati u skladu s prethodno navedenim ciljevima rada u produženom boravku, imajući uvijek na umu dob i mogućnosti djeteta.   Kreativnost, inovativnost i učiteljska umješnost maksimalno će doći do izražaja pri odabiru igara, literature, kulturnih sadržaja kao i sadržaja kojima će realizirati zahtjeve za razvojem socijalizacijskih i komunikacijskih te radno-tehničkih kompetencija. Osobitu pozornost treba posvetiti cjelokupnom razvoju djeteta (holistički pristup), u zdravu, samostalnu, radno osposobljenu jedinku koja će u budućnosti svojim znanjem, razvijenim životnim vještinama i stavovima pridonijeti razvoju hrvatskog društva.     5. PODRUČJA I PLAN AKTIVNOSTI U PRODUŽENOM BORAVKU      PODRUČJA AKTIVNOSTI  PLAN AKTIVNOSTI (preporučeno vrijeme u odnosu na 25 sati tjedno, izraženo u postotku) 1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO  15% 2.MATEMATIČKO-LOGIČKO,ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO    10% 3. SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA    25% 4. KULTURNO-UMJETNIČKO  15% 5. IGRE, ŠPORT, REKREACIJA  25% 6. PREMA ODABIRU ŠKOLE ( u skladu s lokalnim i školskim kurikulumom)  10%     Učenje, odmor i aktivnosti po izboru djeteta i roditelja spajaju se u jedinstvenu cjelinu pedagoških djelatnosti škole.    6. DIDAKTIČKO-METODIČKE SMJERNICE   U skladu s ciljevima i zadaćama koje želimo ostvariti i s razvojnim mogućnostima učenika, preporučuje se izmjenjivati strategije, metode i oblike rada kako bi se djetetu omogućilo da na lak i bezbrižan način uvježbava programom predviđene sadržaje te maksimalno opušteno provodi svoje slobodno vrijeme. Škola mora postati učenikov drugi dom, sa svim obilježjima ugodnog, obiteljskog i prijateljskog okružja.   Važna pedagoška načela učenja temelje se na tome da je: motivirajući faktor dječjeg učenja njegov osjećaj čuđenja i prirodne znatiželje dijete aktivno u procesu svog učenja postojeće dječje znanje i iskustvo temelj je učenja dječje trenutačno okružje osigurava kontekst učenja u centru procesa učenja je jezik dijete je dužno učiti vođenim aktivnostima i metodama otkrivanja dijete je dužno uputiti u estetsku dimenziju učenja socijalna i emocionalna dimenzija važan je faktor učenja   Načini organizacije i oblici rada: kurikularni pristup (umjesto predmetno-satnog) integrirano učenje i poučavanje multidisciplinarni i kroskurikularni pristup (informacijsko-komunikacijske tehnologije) timsko i suradničko učenje istraživačka nastava iskustveno učenje problemska nastava projektna nastava učenje kroz igru, praksu, učenje za život fakultativni programi (jezici, športske aktivnosti) tečajna nastava izvanučionička i terenska nastava izvannastavne aktivnosti  7. UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA (IMPLEMENTACIJA)   Program rada u produženom boravku realizira se u svim raspoloživim prostorijama u školi, uključujući i športsku dvoranu i igralište. Nastavni proces odvija se u učionici tijekom prijepodnevnih sati, a program rada produženog boravka može se ostvarivati u istoj učionici ili u prostoru koji je prilagođen i opremljen isključivo za ostvarivanje rada produženog boravka (ovisno o postojećim uvjetima u školi). Za potrebe pravilne i zdrave prehrane učenika valja osigurati prostor za pripremanje i konzumiranje hrane (školska kuhinja i blagovaonica). Tijekom boravka u školi učenicima bi trebalo osigurati doručak, jedan kuhani topli obrok i poslijepodnevnu užinu. Kako bi se učenicima omogućilo, a učiteljima olakšalo usvajanje pravila ponašanja za vrijeme obroka i pravilnih prehrambenih navika, poželjno je da ti prostori budu ugodni, estetski uređeni i prikladno opremljeni. S obzirom na to da se radi o maloj djeci (osobito učenicima prvih razreda), bilo bi uputno osigurati strunjače, jastučiće ili krevetiće za poslijepodnevni odmor. Prostori u kojima će učenici provoditi veći dio dana trebaju biti svijetli, dovoljno veliki, opremljeni audio-vizualnom opremom, didaktičkim pomagalima, malom priručnom bibliotekom i računalom. Vanjske prostore (školsko igralište) trebalo bi opremiti ljuljačkama, klackalicama i sličnim pomagalima. Za raznovrsne učeničke aktivnosti bilo bi poželjno osigurati dovoljno materijala (papiri, bojice, škare i ljepila, platno, žica, drvo…) Usvajanje higijenskih navika zahtijeva dovoljnu količinu sapuna i papira te umivaonik za pranje ruku (po mogućnosti ne samo u sanitarnom čvoru). U opremanju prostora može se aktivno uključiti i roditelje (dijete može donijeti omiljenu igračku, knjigu i sl.) Za ostvarivanje izvanučioničke i terenske te fakultativne nastave valja predvidjeti dodatna materijalna sredstva (odlazak u kazalište, kino, galerije, na koncerte).     8. PRIMJERI AKTIVNOSTI UNUTAR PODRUČJA (OKVIRNI KURIKULUM)         PODRUČJA   AKTIVNOSTI   PLAN NAČINI ORGANIZACIJE I OBLICI RADA                                               JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO slušanje i govorenje uočavanje zvukova u prostoru (zvuk, ton, glas) glasovna analiza i sinteza analitičke vježbe-rastavljanje riječi na slogove i glasove vježbanje uporabe malih i velikih tiskanih i pisanih slova čitanje, pisanje, recitiranje artikulirano i razumljivo govorenje vježbanje pravilnog naglašavanja riječi i rečenica pokazivanje emocija izrazom lica povezivanje neverbalne komunikacije sa sadržajem teksta za vrijeme čitanja i tumačenje govora tijela situacijska dramatizacija: pozdravljanje, predstavljanje, postavljanje pitanja, izricanje zahtjeva, iskazivanje zahvalnosti reproduciranje priča uz pomoć lutaka igranje uloga glasno čitanje utemeljeno na prirodnom govoru sudjelovanje u diskusijama i debatama radnih skupina kritičko i kreativno čitanje vježbanje urednog, čitkog i jasnog pisanja komunikacija s različitim medijima pravilna uporaba rječnika, dječjih enciklopedija i leksikona učenje stranih jezika   itd.     Tjedno zaduženje učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati. Preporuka je da svoje vrijeme planira u preporučenom postotku vremena u ukupnoj satnici.              15% integrirano učenje i poučavanje     multidisciplinarni i kroskurikularni pristup     timsko –suradničko učenje   istraživačka nastava   iskustveno učenje     problemska nastava     projektna nastava     učenje kroz igru, praksu, učenje za život     fakultativni programi     tečajna nastava       izvanučionička i terenska nastava       izvannastavne aktivnosti                           MATEMATIČKO-LOGIČKO, ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO uočavanje prostora i odnosa u prostoru analiza i sinteza elemenata prostora i površine, oblik, znak interpretacija informativnih i svakodnevnih tekstova prikupljanje informacija (putem medija i izvještavanje o prikupljenome) aktivnosti rješavanja problema u svrhu spoznavanja i razumijevanja zakonitosti aktivnosti kreativnog, jasnog i logičnog rješavanja problema otkrivanje redanje klasificiranje generaliziranjeskiciranje računanje i mjerenje primjena matematičkih znanja u različitim konceptima uporaba riječi, brojeva, simbola, grafova, tabela, dijagrama i modela za objašnjenje matematičkih zakonitosti korištenje prikladnog matematičkog zapisa, matematičke terminologije, verbaliziranjematematički jezik podupiranje rješenja verbalnom i simboličnom djelatnošću primjena usvojenih matematičkih postupaka na drugim matematičkim problemima uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT) uvježbavanje i razvoj radno-praktično-tehničkih vještina   itd.                        10% integrirano učenje i poučavanje     multidisciplinarni i kroskurikularni pristup     timsko –suradničko učenje   istraživačka nastava   iskustveno učenje     problemska nastava     projektna nastava     učenje kroz igru, praksu, učenje za život         tečajna nastava       izvanučionička i terenska nastava       izvannastavne aktivnosti                             SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA implicitno i eksplicitno razvijanje prikladnih moralnih vrijednosti, osjećaja za vlastitu i kolektivnu odgovornost, pozitivnih osobina ličnosti te osobnog kodeksa moralnog ponašanja vježbanje vještina za samoučenje odgovorno, temeljito i redovito pisanje domaćih uradaka usvajanje tehnika samostalnog i suradničkog učenja učenje i vježbanje pravila ponašanja u razredu, školi i na školskom igralištu slušanje i slijeđenje upute promatranje aktivnosti osoba u neposrednoj dječjoj okolini sudjelovanje u aktivnostima zajednice skrb o sebi drugima uočavanje osnovnih postavki zdravog načina života razvijanje i unaprjeđivanje zdravstveno-higijenskih navika učenje i prihvaćanje zdravih prehrambenih navika (zdravi jelovnik) učenje tehnika opuštanja i relaksacije vježbanje socijalnih odnosa između odraslih i djece i djece i djece usvajanje praktičnih znanja povezanih s elementarnim građanskim odgojem i svakodnevnim životnim dužnostima učenje prava i odgovornosti u demokratskom društvu razvijanje kooperativnosti, odgovornosti, lojalnosti skupini, učenju, igranje uloge vođe i istraživača svladavanje umijeća snalaženja u sukobu diskutiranje i zauzimanje pravilnog stava prema zdravom okolišu pisanje kritika i ekoloških preporuka citiranje ekoloških poruka   itd.                            25% integrirano učenje i poučavanje     multidisciplinarni i kroskurikularni pristup     timsko –suradničko učenje   istraživačka nastava   iskustveno učenje     problemska nastava     projektna nastava     učenje kroz igru, praksu, učenje za život     fakultativni programi     tečajna nastava       izvanučionička i terenska nastava       izvannastavne aktivnosti                             KULTURNO-UMJETNIČKO taktilne, olfaktivne, gustativne aktivnosti razvijanje osjećaja za ritam i slušanje povezivanje govora s ritmičkim kretnjama pjevanje, sviranje pokret, ples slikanje, risanje, oblikovanje,  dizajn posjet kazalištima, galerijama, koncertima, kinima upoznavanje nacionalnog blaga i hrvatske baštine razumijevanje uloge religije u razvijanju društva, osobnih i socijalnih vrijednosti   itd.                                  15% integrirano učenje i poučavanje     multidisciplinarni i kroskurikularni pristup     timsko –suradničko učenje   istraživačka nastava   iskustveno učenje     problemska nastava     projektna nastava     učenje kroz igru, praksu, učenje za život     fakultativni programi     tečajna nastava       izvanučionička i terenska nastava       izvannastavne aktivnosti                       IGRE, ŠPORT, REKREACIJA izvođenje pokreta i suvislih kretnji razvijanje osjeta gibanja i položaja pojedinih dijelova tijela igre oponašanja dječje igre narodne tradicije improviziranje igara u samostalnoj režiji popravljanje koordinacije pokreta grupno improviziranje igara popraćeno ritmom, pokretom i mimikom elementarne igre momčadske igre športovi                    25% integrirano učenje i poučavanje     multidisciplinarni i kroskurikularni pristup     timsko – suradničko učenje   istraživačka nastava   iskustveno učenje     problemska nastava     projektna nastava     učenje kroz igru, praksu, učenje za život     fakultativni programi     tečajna nastava       izvanučionička i terenska nastava       izvannastavne aktivnosti         10% vremena ostaje za realizaciju sadržaja lokalnog i školskog kurikuluma.     Napomena: učitelji kao kompetentni stručnjaci mogu nadopuniti primjere aktivnosti u određenim područjima u skladu s razvojnim zahtjevima i Nastavnim planom i programom, a prema novoj odgojno-obrazovnoj paradigmi koju promiče HNOS.     9. ZAKLJUČAK  Rad u produženom boravku izazov je za učitelje i učenike. Imajući na umu temeljne zakonitosti struke, krajnji cilj (postignuće) i želju da učenik kvalitetno, svrsishodno, kreativno i ugodno provodi svoje vrijeme u školi, nebrojene se mogućnosti otvaraju učitelju koji želi ispuniti sve svoje kreativne potencijale.    Prijedlog modela za rad u produženom boravku sastavile više savjetnice za razrednu nastavu:   Sanja Urek, dipl. učitelj Biljana Petljak Jakunić, dipl. učitelj   preuzeto s http://www.azoo.hr/

Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik