Etimologija riječi karneval svoje korijene vuče iz kršćanstva. U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisuje se crkvena mjera koja predviđa da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti. Nedjelja koja prethodi Pepelnici nazvana je dominica carnis privii (nedjelja bez mesa), a narod ju je pojednostavljeno nazvao karneval ili mesopust (bezmesje). Riječ je o običaju da se neposredno pred početak korizme, koja traje četrdeset dana, započne post.
No, u 15. stoljeću post se u najširim krugovima zamjenjuje suprotnim navikama - prekomjernim uživanjem u jelu i piću, kao i razuzdanim zabavama pod maskama, ispod kojih je sve dopušteno. Švicarski povjesničar umjetnosti i kulture Jakob Burckhardt (1818. - 1897.), pišući o talijanskoj renesansi kaže da ga riječki karneval podsjeća na rimske saturnalije, u kojima se pokazuju više no slobodni prizori. Naziv karneval najvjerojatnije se iz Italije proširio cijelom Europom. Najstariji tiskani spomen riječi karneval u hrvatskom jeziku pronalazimo u knjizi »Kratko skupljene ćudoredne iliti moralne bogoslovice bosanskog franjevca Marka Dobretića«, koja je objavljena 1782. godine u Anconi.
Prema drugom mogućem objašnjenju, riječ karneval ima još starije podrijetlo. Radi se o nazivu carrus navalis, koji je označavao brodove na kotačima koji su sudjelovali u povorkama u 14. i 15. stoljeću u Italiji. No, sam običaj sudjelovanja brodova na kolima u povorkama mnogo je stariji od srednjeg vijeka. Kola su, naime, bila dio proljetnih obrednih povorka u čast egipatske božice Izide, a isto tako i razuzdanih rimskih saturnalija.

         Od hrvatskih naziva koji se vežu uz karneval najčešće su poklade, fašnik maškare i mesopust. Smatra se da je uz riječ post vezan i staroslavenski glagol klasti, no postoji i tvrdnja da riječ poklad označava ostavu, polog, depozit i skladište, što sugerira da se u te dane gosti ugošćuju te da se pokladaju jestvine (ostavlja meso). Po riječima povjesničara Vladimira Mažuranića (1845. - 1928.) riječ mesopust dolazi od latinske riječi carnis privium, što znači »posljednji dani mesojedja, kad treba da se pusti meso«, dok je naziv fašnik raširen u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske. Prema tumačenju, predstavlja iskrivljeni oblik njemačke riječi Fasching, čiji stariji oblik vastschang, zabilježen u 13. stoljeću, znači »ispiti posljednju čašu“.
         Zajednička crta svih ovih svetkovina jest slobodnije i opuštenije ponašanje. Upravo stoga, i zbog mogućnosti da za kratko vrijeme budeš netko ili nešto drugo, karnevali će, bilo da se radi o venecijanskom, brazilskom, riječkom ili onom u New Orleansu, i dalje osvajati ljude diljem svijeta.

Pripremila N. ORLOVIĆ RADIĆ

Preuzeto s http://www.magicus.info/