| 2009-11-25 00:00:00 Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Iako je od zlostavljanja i progonstava žena tijekom srednjega vijeka i inkvizicije prošlo gotovo tisuću godina, danas, u 21. stoljeću, još smo uvijek suočeni s problemom zlostavljanja pa i ubojstava žena.
Simbolom otpora diktatorskom režimu i simbolom nacionalnog i feminističkog otpora, postale su političke aktivistice sestre Mirabel (Patria, Minerva i Maria Teresa), koje je 1960-te godine brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj Republici. Stoga se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, prije svega, obilježava u znak sjećanja na njih. Tek 1999. godine, odnosno 18 godina poslije sastanka u Bogoti i Ujedinjeni narodi prihvatili su 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. U Hrvatskoj je datum 22. rujan proglašen za Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a povod je bilo trostruko ubojstvo u Sudu u Zagrebu. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Podaci svjedoče da se broj prekršajnih prijava zbog nasilja u obitelji od 2006. godine do danas, povećao za čak oko 14%, da je u prošloj godini bilo oko 600 prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji, a samo u prvih nekoliko mjeseci ove godine, ta se brojka povećala za čak 200 prijava. Do sad je u Hrvatskoj, zabilježeno ukupno oko 18 tisuća prijava zbog nasilja, no, nažalost, pretpostavlja se da je gotovo isto toliki broj neprijavljenih slučajeva. Mnoge žene pak nasilje trpe i više od 10 godina prije nego što se uopće odluče potražiti pomoć i prijaviti nasilnika. Podaci hrvatskih autonomnih ženskih kuća ukazuju na to da svaka četvrta žena u Hrvatskoj trpi fizičko nasilje u obitelji, a svaka treća neki oblik seksualnog zlostavljanja. Ništa bolju situaciju ne bilježi niti svjetska statistika u kojoj se npr. navodi da u svijetu više od 70 posto slučajeva ubojstva žena počine njihovi partneri. Što o ljutnji i agresiji kaže dr. sc. Ana Kandare Šoljaga, psihologinja i psihoterapeutkinja: Ljutnja se općenito smatra negativnom emocijom. Većina ljudi ljutnju smatra nepotrebnim osjećajem i ne vole biti predmetom ljutnje drugih. Zašto je to tako? Ponajprije zato što ljudi vrlo često miješaju pojmove ljutnja i agresivnost, a često ih i zamjenjuju. Međutim, razlika između njih vrlo je bitna. Ljutnja je doživljaj koji se pojavljuje kao reakcija na zamišljenu ili stvarnu nepravdu, bol ili frustraciju. Pomaže nam u upoznavanju sebe samih, pokazuje što nam je važno, jer samo ono što nam je važno izazvat će našu reakciju. Isto tako ljutnja pokazuje što mi osobno doživljavamo kao nepravdu. Ljutnja nas i pokreće. Ona unutarnjim procesima priprema tijelo za konkretnu akciju. Ti procesi tijelu daju brzinu, okretnost, spretnost, energiju i snagu potrebnu za reagiranje. Bez njih ne bismo se pokrenuli i rješavali brojne probleme u našem životu. Ljutnja, upravo zbog toga što može biti vrlo snažna, zahtijeva intenzivno i hitno bavljenje problemom i na taj način potiče promjene i komunikaciju. Dakle, ljutnja sama po sebi zapravo nije negativna. Problemi nastaju zbog načina na koje svoju ljutnju izražavamo. Agresivnost (verbalna ili fizička) mogući je splet ponašanja kojima se koristimo kada smo ljuti, a usmjeren je na izazivanje štete, osvetu ili općenito na nanošenje boli. Agresija je povezana s nasiljem, kriminalom, zlostavljanjem u obitelji, razvodom braka, nesređenim međuljudskim odnosima, lošijim obavljanjem posla, lošijim zdravljem (glavobolje, visoki tlak, srčani udar...), emocionalnim poremećajima itd. Agresija kao pogrešan odgovor na osjećaj ljutnje postaje sve veći problem u društvu. Stope kriminala, ubojstava, zlostavljanja u obitelji i silovanja su zabrinjavajuće. Nasilja ima čak i u krugu obitelji, ondje gdje bismo trebali imati svoj mali zaklon i sigurno mjesto. Već i mala djeca pokazuju agresivno ponašanje. Agresivna djeca obično dolaze iz "razbijenih", agresivnih, nasilnih domova. Kada bismo mogli pritisnuti jedan tajni gumb kojim bismo eliminirali svaku osobu koju želimo, bez ikakvih posljedica, 69% muškaraca i 56% žena izjavilo je da bi to učinili - pokazalo je jedno psihologijsko istraživanje. Kako se nositi s ljutnjom bez pribjegavanja agresiji? Izbjegavajte, ako možete, situacije u kojima ste bili agresivni. Zabilježite i zapamtite što je to što vas može "izbaciti iz takta" i kako obično reagirate kada vam se "smrači pred očima". Zatim se zapitajte jeste li mogli reagirati drugačije u tim situacijama i kakve je posljedice imala agresija za vas, za drugu osobu i za odnos. Smanjite količinu bijesa tako što ćete se na vrijeme maknuti iz situacije, zatražite stanku kako biste se smirili i izbjegli agresiju. Razmišljajte o nepovoljnim učincima agresivnog ponašanja. Kažite sebi: "Nije to toliko važno da bih zbog toga postao nasilan". Agresija ruši i ostavlja za sobom samo pustoš. Razmislite o tome što se događa i nastojte shvatiti motive ili stajališta drugih ljudi. Većina ljudi ne pokušava nas namjerno uvrijediti nego govore o sebi i problemima koje imaju. Sretan i zadovoljan čovjek je smiren i nema razloga napadati ili vrijeđati. Trenirajte empatiju i toleranciju za ljudske slabosti. Ponašajte se prema drugima onako kako želite da se drugi ponašaju prema vama. Slušajte druge ljude. Slušajte pozorno. Često se naljutimo jer smo pogrešno shvatili namjeru ili riječi druge osobe. Učite razgovarati o svojim osjećajima. Učite kako izreći kritiku, pokazati nezadovoljstvo, frustraciju, ljutnju ili razočaranje bez verbalnog ili fizičkog napadanja. Ako ne znate kako, potražite pomoć bliskih ljudi ili stručnjaka. Naučite pregovarati. Rješenje mnogih problema je u kompromisu, a ne u nasilnom istjerivanju vlastite volje. Družite se s ljudima koji su smireni i koji nisu skloni agresivnim ispadima. Ako ste okruženi agresivnim ljudima, postoji mogućnost da ćete i sami postati agresivni. Pažljivo birajte prijatelje. Objasnite sebe i pokušajte razumjeti druge ljude. Ako imate težak dan i to kažete osobi s kojom razgovarate, vaša će se nervoza pripisati teškom danu, a ne nepoštovanju i bezobrazluku, što vrijedi i za druge ljude. Ne maštajte o osveti i nemojte biti zaokupljeni situacijom ili osobom koja vas je naljutila. Pretjerano razmišljanje o tome može samo povećati vaš bijes. Izgrađujte samopoštovanje. Što je čovjek samopouzdaniji, to će ga manje pogađati kritike ili odbacivanje drugih ljudi. Što se manje osjećamo povrijeđenima, to ćemo manje biti ljuti. Samopouzdana osoba prihvaća sebe pa je tako i tolerantnija prema drugima i bolje prihvaća druge ljude. Učite opraštati. Opraštate zbog sebe, ne zbog osobe koja vas je povrijedila. Oprostiti znači prestati mrziti i prestati biti zarobljen bijesom prema drugoj osobi. Oprostiti ne znači zaboraviti, ne znači reći da druga osoba nije pogriješila i nije dopuštenje za ponavljanje uvreda ili nanošenja boli. Što ako je netko iz naše okoline agresivan? Ako vam netko ozbiljno prijeti, zaštite se ODMAH. Maknite se iz situacije. Obratite se nadležnim službama i ne pokušavajte rješavati nasilje nasiljem. Ako je druga osoba samo vrlo neugodna, a nije opasna, izbjegavajte provoditi vrijeme s njom. Podijelite svoju zabrinutost s drugim ljudima s kojima se dobro slažete. Vježbajte kako se zauzeti za sebe i što odgovoriti ili učiniti kada netko postane neugodan prema vama ili vas počne vrijeđati. Naučite prepoznavati upozoravajuće znakove agresije. Potražite stručnu pomoć ako ste žrtva agresije. |
| Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik |