| 2013-09-12 23:48:39 Čipka Naša knjižničarka Marina Delić Nikić poziva sve zainteresirane koji žele naučiti izrađivati čipku da se prijave u radionicu čipke u prostoru školske knjižnice. Znate li što je čipka!? Čipka je samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe. Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom (čipka na iglu) i preplitanje niti pomoću batića (čipka na batiće).
Povijest Vrijeme nastanka prave čipke je renesansa, razdoblje kada se u umjetnosti napušta teški srednjovjekovni kolorit, pa se i u oblikovanju tekstila traži nova ljepota u jednostavnosti i čistoći bjeline. Mjesto nastanka prvih čipaka područje je Europe. Prema dosadašnjim spoznajama, čipka na iglu nastaje u širem okružju Mediterana, na području Venecije, dok se istovremeno vještina čipkarstva na batiće razvila u okolici Antwerpena u Belgiji. Povijest hrvatskog čipkarstva
Razvitak čipkarstva u Hrvatskoj imao je nešto drugačiji slijed nego u ostalom dijelu Europe. Iako početkom vezano uz svećenstvo i plemićki stalež, čipkarstvo do nas tradicijskom predajom i materijalnim ostacima dolazi kao dio etnografske baštine, vezano uz seosku populaciju. Nalazimo ga kao dio tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u okviru autarhične seoske proizvodnje, a namijenjeno je bilo prvenstveno ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja. Na takvim tradicijama u pojedinim se regijama, odnosno lokalitetima, u okviru crkvenih ili društvenih institucija osnivaju tečajevi, škole i/ili radionice u kojima izrada čipke često poprima oblik obrtničke proizvodnje i služi u komercijalne svrhe. Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije je djelovanje nastavak duge tradicije. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave. Čipka na iglu - Pag Na platnenim dijelovima folklorne odjeće susreće se ukras izveden bodom šivane čipke u obliku prvotne retičele (retičela = mrežica). Nastaje u kvadratnom prostoru urezanom u platnu i rađen je bez nacrtanih predložaka. Početkom 20. stoljeća, intenzitet izrade nošnje opada, no osnivanjem Čipkarske škole vještina šivanja čipke koristi se za izradu samostalnih ukrasnih predmeta namijenjenih građanskom društvu. Oni sadrže motive preuzete s folklornog tekstila, koji do kraja ostaju u strogoj početnoj, renesansnoj geometrizaciji oblika.
Čipka od agave – Hvar Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku. Vještina podrijetlom s Kanarskih otoka (Tenerife), u Hvaru je nazočna od polovice 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave. Nakon obrade niti su bijele boje, prilično tanke određene čvrstoće i dužine. Po tehnici rada razlikuje se čipka zvanu tenerifa, zatim tenerifa s mreškanjem i mreškanje na okviru. Čipka na batiće – Lepoglava Vjerojatno su pavlinski svećenici u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće. Prihvaćena je među seoskim stanovništvom prvenstveno za izradu rubnog ukrasa bijele platnene nošnje. Vremenom, izrada čipke organizirana u okviru škola, tečaja i radionica, postaje stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica (slika desno). Tada čipka dobiva i novu namjenu – izrađuju se tabletići, modni detalji, čipka u metraži, a njezina je uporaba vezana isključivo uz građanski društveni sloj. Korišteni materijali: http://www.mdc.hr/varazdin/hr/4-etnografska/4-05etnografska.html http://www.lepoglavska-cipka.hr/
|
| Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik |
