Kako bi se osigurala pravilna prehrana učenika i učenica za vrijeme boravka u osnovnoj školi Ministarstvo zdravlja propisalo je ''Normative za prehranu učenika u osnovnoj školi'' dok će u svrhu primjene ovih Normativa ministar zdravlja donijeti ''Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama''. Normativima se propisuju preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka te raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima. 

Dnevni preporučeni energetski unos prema dobi i spolu učenika osnovne škole naveden je u tablici i odnosi se na normalno uhranjene i umjereno tjelesno aktivne učenike.

S obzirom na duljinu boravka u školi, učenici mogu birati između 6 modula: modul 1 podrazumijeva 4 obroka, modul 2 tri, moduli 4 i 6 dva (doručak-ručak ili ručak-užina), a moduli 3 i 5 jedan obrok (doručak ili ručak). Normativima je raspoređeno vrijeme posluživanja obroka pa je tako vrijeme za zajutrak od 7,10 do 7,45 sati, doručak od 9,30 do 9,45 te ručak od 12,00 do 13,00 sati. Vrijeme za užinu od 15,00 do 15,15, a posljednji obrok večera treba biti između 18,00 i 19,00 sati.

Raspodjelom preporučenog dnevnog unosa energije po obrocima, zajutrak treba zadovoljiti 20% dnevnih potreba osnovnoškolaca, doručak 15% energije, ručak 35% energije, a užina 10% dnevnih potreba energije. Večera s udjelom od 20% je navedena radi cjelovitog dnevnog unosa energije po obrocima. Raspodjela dnevnog unosa hranjivih tvari je sljedeća: bjelančevine 10-15%, masti 25-35%, ugljikohidrati do 50%. Jednostavni šećeri koji sudjeluju s udjelom do 10% (ovisno o dobi učenika od 43,5 do 68,9 g/dan), jesu šećeri koji su dodani hrani i piću, a nisu podrijetlom iz mlijeka i mliječnih proizvoda. Preporučeni unos vlakana iznosi od 17,4 do 27,6 g/dan prema dobi učenika.

Za zajutrak i doručak preporuka su: mlijeko ili mliječni proizvodi, mliječni napitci svježe pripremljeni, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, orašasti plodovi i sjemenke, sir, maslac, meki margarinski namazi, marmelada, med, mliječni namazi, svježe pripremljeni namazi od mahunarki, ribe ili povrća, mesni naresci, jaja, sezonsko voće i povrće, prirodni voćni sok.

Ručak - juhe, kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i proizvodima od žitarica, meso, perad, riba, jaja, salate od svježeg povrća i voće.

Za užinu - mlijeko, jogurt i drugi fermentirani mliječni proizvodi, mlijeko sa žitnim pahuljicama, pekarski proizvodi iz cijelog zrna, tijesto i proizvodi od tijesta iz cijelog zrna: biskvitna tijesta i okruglice s voćem ili sirom, štrukle, savijače, pite i sl., voće, voćni sok bez dodanog šećera.

U planiranju dnevnih i tjednih jelovnika preporuke su da se svaki dan konzumiraju: mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir, voće, povrće, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke u mljevenom obliku i voda, dok se meso preporučuje do najviše pet puta tjedno. Ribu se preporučuje pripremati najmanje 1 - 2 puta na tjedan, a do dva puta mjesečno hranu s visokim udjelom masti, šećera i soli.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Maslac i margarin - maslac i mekani margarinski namazi.

Ulja - Isključivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od kukuruznih klica, repičino, bučino).

Vrhnje - s 12% mliječne masti.

Kolači, kompoti, marmelade/džemovi, med, sladoled i ostale slastice

Kolači - pripremljeni u školskoj kuhinji i industrijski gotovi kolači, s manjim količinama šećera i masti, prednost iz cijelog zrna, a bez kreme na osnovi sirovih jaja.

Kompoti - od svježeg voća s malo šećera ili meda. U slučaju loše opskrbe svježim voćem koristiti industrijski kompot, ali razrijeđen vodom (dodati oko 20% vode) te sokom od svježeg limuna.

Marmelade, džemovi, med - prednost dati marmeladama i džemovima s manje šećera, ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda.

Puding - pripremati mliječne pudinge, a prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim dodatkom šećera. Pudinzi se mogu pripremati s dodatkom svježeg i suhog voća, orašastih plodova i sjemenki.

Sladoled - mliječni sladoled.

Začini

Sol - jodirana kuhinjska sol, začinska sol.

Ocat - jabučni ili vinski ocat te sok od limuna.

Začinsko bilje - peršin, celer, vlasac, bosiljak, origano, mažuran, komorač, kim, ružmarin, lovor list, cimet i sl.

Voda i napitci na osnovi vode

Voda - pitka negazirana voda po želji.

Čaj - svježe kuhani biljni čaj (npr. od šipka, kamilice, metvice) ili voćni čaj uz dodatak soka od limuna, kao topli ili hladni napitak. Za zaslađivanje prednost dati medu, a dodani šećer koristiti u minimalnim količinama.

Hrana koju treba rijetko konzumirati ili izbjegavati!

Hrana koju treba rijetko konzumirati (do dva puta mjesečno) ili izbjegavati su:

Pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti - u pravilu sadrže velik udio masti i šećera te je zbog toga preporučljivo da se u slučaju njihovog uključivanja u jelovnik koriste samo takvi proizvodi koji sadrže manje šećera i masti i koji su izrađeni na podlozi mlijeka (jogurta), iz cijelog zrna, s dodanim voćem, sjemenkama, orašastim plodovima itd., čime je bitno povećana njihova nutritivna gustoća,

Gazirana ili negazirana slatka pića - proizvedena su na temelju umjetnih bojila i voćnih aroma te dodanog šećera ili umjetnih sladila. Savjetuje se potpuno izbjegavanje pića koja sadrže kofein,

Mesni, krem/čokoladni namazi, tvrdi margarini - sadrže velik udio masti i/ili neželjenih trans-masnih kiselina, radi čega se ne preporučuje njihova uporaba. Primjerenija je umjerena uporaba mliječnih namaza, namaza na osnovi grahorica, mliječnih margarina ili kiselog vrhnja,

Hrana s velikim udjelom masti i hrana koja sadrži pretežno zasićene i trans masne kiseline - priprema jela s upotrebom masti povećava udjel masti u cjelodnevnoj prehrani, radi čega preporučamo umjerenu uporabu masti. Životinjske masti u većoj mjeri zamijeniti kvalitetnim biljnim uljima. Kod klasičnih prženih jela, ako se stavljaju u jelovnik, paziti na upotrebu svježeg ulja za prženje hrane i na temperaturu ulja tijekom pripreme.

Mesni proizvodi - proizvodi kod kojih je struktura homogena radi mljevenja (pašteta, hrenovke, mesni naresci i sl.),

Instant juhe i jušni koncentrati te slični koncentrirani proizvodi - visoki sadržaj soli i aditiva.

Škola ima višestruke mogućnosti djelovanja na prehranu i prehrambene navike osnovnoškolaca. Informacije i vještine naučene u školi trebaju biti u skladu s navikama stečenim u obitelji, a s konačnim ciljem lakšeg formiranja i usvajanja pravilnih prehrambenih navika koje će djeca primijeniti tijekom života, a temelj su pozitivnih zdravstvenih navika i u odrasloj dobi. Značajna uloga pravilne prehrane je i u prevenciji pojave određenih patoloških promjena i kroničnih bolesti u odrasloj dobi kao što su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, ateroskleroza, osteoporoza. Usvajanjem kvalitetne, biološki vrijedne, raznovrsne i kalorijski primjerene prehrane uz kontrolu namirnica u stručnim institucijama, smanjit će se broj djece s poremećajima vezanim uz nepravilnu prehranu (pretilost, prekomjerna tjelesna težina, bolesti metabolizma, pothranjenost). Na tjelesnu težinu utječe i genetsko naslijeđe, no ipak važnije od toga su životne navike i stil života (nepravilna prehrana i nedovoljno kretanja), a čimbenici na koje možemo utjecati su i prehrambene navike, ali i svakodnevna primjena tjelesne aktivnosti u školi i tijekom slobodnog vremena.

Izvor: Marija Škes, mag.educ.rehab./ Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

preuzetio s http://biologija.com.hr/