Vlaho Bukovac (1855- 1922), Moja obitelj, 1897. Modern Gallery , Zagreb.

Obilježavanje Majčinog dana ima dugu i zanimljivu povijest koja seže još u antičko doba u kojem su Grci na proljeće obilježavali Dan posvećen Rei, majci njihova vrhovnog boga Zeusa. No ideja o proslavi Majčinog dana rodila se tek u 19. stoljeću u SAD-u. Prva koja je o tome razmišljala bila je poznata feministica, pjesnikinja, novinarka, reformatorica i mirotvorka Julia Ward Howe (1819.-1910.) koja je maštala o Danu majki koji bi se obilježavao velikim skupom majki iz cijelog svijeta i na kojem bi se raspravljalo o njihovom doprinosu miru u svijetu.

O Danu majki je razmišljala i druga poznata aktivistica, socijalna radnica i veliki borac za ženska prava Marie Reeves Jarvis, koja se posebno zalagala za poboljšanje katastrofalno loših materijalnih i higijenskih uvjeta u kojima su siromašne majke rađale i odgajale svoju djecu, a koji su bili među glavnim uzrocima tadašnje velike smrtnosti novorođenčadi i djece.

Nakon njene smrti njene je snove realizirala njena kći, također poznata feministica i aktivistica Anna Jarvis. Na njenu inicijativu 8. svibnja 1914. godine Američki je kongres donio odluku da svaka druga nedjelja u svibnju postane nacionalni praznik Majčin dan.

Nedugo nakon SAD-a, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.), Švedskoj (1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu.

Toga dana se majke i bake uglavnom darivaju cvijećem (bijeli i crveni karanfili su uglavnom zaboravljeni), te čestitkama i malim poklonima koje su izradila njihova djeca i unuci.