(Judita ubija Holoferna)

Prva hrvatska tiskana knjiga je iz 1483. je Misal po zakonu rimskoga dvora (prvotisak) pisan glagoljicom. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak (lat. editio princeps), koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u Mletcima, ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.

Šibenska molitva (Pohvala Gospi)

Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim. Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom Redu i zakonu iz 1345. godine, ali kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva, Šibenska molitva i dalje među tim najstarijim latiničkim spomenicima drži prvenstvo.

O blažena, o prislavna, o presvitla svrhu vsih blaženih,
Bogom živim uzvišena, vsimi božjimi dari urešena.
O prislavna prije vsega vika, Bogom živim zbrana,
O umiljena divo Marije!
Gospoje, ti si blaženih patrijarak ubrožan'je.
Gospoje, ti si blaženih prorokov proročastva isplnjen'je.
Gospoje, ti si an'jelsko pozdravljen'je.
Gospoje, ti si Boga živoga obsijan'je i okripljen'je.
Gospoje, ti si svetoga Duha asvećen'je i akripljen'je.
Gospoje, ti si sina božja mati i vsemu svitu saznan'je [i] proslavljen'je.
Gospoje, ti si vse vere krstjanske kripko udržan'je i okripljen'je.
Gospoje, ti si nevere krstjanske potrtan'je.
Gospoje, ti si vse moći Luciferove skušen'je.
Gospoje, ti si vsega upada an'jelskoga naplnjen'je.

Danas uglavnom uživamo u nešto drukčijim sadržajima: krimi-romanima, pustolovinama naših vršnjaka u djelima Sanje Pilić, Sanje Polak i sličnim djelima.

 Ipak ne možemo ne spomenuti djela Ivane Brlić-Mažuranić na kojima su sve generacije hrvatskih đaka obrazovane. Gotovo da nema djeteta koje nije čulo priču o Šumi Striborovoj ili Regoču.