preskoči na sadržaj

Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik

 > Naslovnica
Vijesti

LiDraNo 2016.

Autor: Zorica Skroza, 16. 3. 2016.

Evo da vam predstavimo naše najuspješnije radove koji su predstavljali našu školu na gradskoj i županijskoj razini ovogodišnjeg natjecanja u literarnom i novinarskom izrazu.

RUŽA

 

Jutros sam vidio lijepi cvijet,

u njega se skrio sav moj svijet.

Zelena, žuta, crvena, plava,

u njemu moja ljubav spava.

 

Možda je mirisan, sitan i tih,

a možda o njemu pišem ovaj stih.

Volim taj cvijet mekan i ubav,

njegovo ime znači ljubav.

 

Raste u bakinom zaraslom vrtu,

promatram ga i mirišem svaki dan,

znam da je on svakoj djevojci san.

 

Ruža je njegovo ime,

ljudi i priroda ponose se njime

Ljubav i ruža moj su san

                                 Domagoj Badžim, 7.r (gradska razina, mentor: Zorica Skroza)

 

 

 

 

PROLJEĆE

 

Proljeće,ti nestašno dijete,

tako razigrano,vedro kao lastavica!

Kad osjetim  taj miris cvijeća,cvrkut ptica,

kad vidim laste kako k nama lete.

 

Ti daješ sreću svakom stvoru,

stabla okitiš novim ruhom;

vode daješ potoku suhom,

od snježnog pokrivača očistiš goru.

                                    Gdje ti prođeš sve pršti od boja,

po cvijetnim livadama zuje pčele,

sve se ori od grdelinova poja!

 

Zec i zečica poljupce dijele,

cvrči cvrčak čučeći u travi,

kao dirigent ticalima dirigira bubamari

                            Filip Menđušić, 7.r (gradska razina, mentor: Zorica Skroza)

 

 

Drevni Egipat

            Jeste li se ikada zapitali tko je zaslužan za otkriće raznih znanosti? Tko je prvi izmislio pismo, a tko pastu za zube?

            Odgovori na samo neka od ovih pitanja su – Egipćani koji su jedna od najstarijih civilizacija, a živjeli su na sjeveroistoku Afrike pokraj rijeke Nil.

            Još je Grk Herodot rekao da je "Egipat dar Nila,a Nil dar života".

            Egiptom je upravljao faraon koji je smatran božanstvom tj. sinom boga Ra - vrhovnog boga Sunca. Posljednji od faraona je bila Kleopatra koja je počinila samoubojstvo nakon napada Rimljana na Egipat. Inače, Egipat je bio podijeljen na dva dijela: gornji i donji Egipat. Njima bi vladali različiti vladari. Egipat  je u to vrijeme bio  jako organizirana država, dok su povlašteni sloj društva činili svećenici i pisari. Razvijen je bio obrt. Stanovništvo se bavilo poljoprivredom.

            Egipćani su prvi započeli proizvodnju stakla, uzgoj raznih poljoprivrednih kultura pomoću sustava za navodnjavanje. Uz to rijeka Nil bi nakon poplava ostavljala jako plodan mulj koji bi davao velike urode pa su poplave bile i korisne. Područje oko Nila zvalo se Kemet ("crna zemlja"). Ime je dobila po tamnoj zemlji nanesenoj poplavnim vodama Nila. Pustinja se zvala Dešret ("crvena zemlja"). Egipćani su  otkrili i pastu za zube koju su pravili od mente, soli i papra  s mnoštvom ljekovitih biljaka.

            Vjerovali su da je tijelo bitno za odlazak u raj pa su tijela mumificirali. Ostavili bi ih 40 dana u natronu (smjesi raznih soda koja bi izvlačila vodu iz tijela), zatim izvadili organe, namazali tijela uljima i mastima te ih  povili zavojima. Zanimljiva je činjenica da su izvadili sve organe osim srca koje je bilo važno za prijeći Duat - podzemlje u kojem su  vjerovali da  postoje duhovai, zmije i vatreni zmajevi. Zagrebačka mumija je arheološki izložak iz Egipta u Arheološkom muzeju u Zagrebu. To je mumija umotana u laneni zavoj s najduljim etruščanskim natpisom na svijetu.Čak su mumificirali i svoje ljubimce, a kao svete životinje bile su  mačke, psi, krokodili, majmuni.O tome svjedoči podatak iz 1888. kada je  jedan  egipatski zemljoradnik slučajno naišao na veliku grobnicu s tisućama mumificiranih mačaka i mačića.

            Znanost se uvelike razvijala, a poznavali su sve četiri računske radnje, kalendar te koristili geometriju u izradi grobnica i piramida. U njima je, unatoč vrućini u pustinji, temperatura stalna - oko 20 Celzijusa. Piramide su gradili robovi koji su vukli jako teške stijene i slagali ih.

            Na dvoru se koristilo slikovno  pismo – hijeroglifi koji su tiskani na jednoj vrsti trske zvane  papirus. Oko 1500. napisana  je ""Knjiga mrtvih, prvi rukopis na papirusu koji obuhvaća cijelo egipatsko vjerovanje.  I medicina je bila razvijena pa su se liječili ljekovitim blatom iz Nila.

Veliku važnost je imala astronomija jer su promatrajući zvijezde predviđali vrijeme.

            I na kraju mogu zaključiti kako je Egipat srce razvoja tradicija, kulture i znanosti i da su znanstvenike i arheologe toliko zaokupila spomenuta otkrića da danas postoji i grana arheologije -  egiptologija.

                                                                       

                                                 Stipe Koštan, 6.r (gradska razina, mentor: Zorica Skroza)

 

Vjere kroz povijest do danas

                 Što je to zapravo vjera? Kakve vjere postoje? U koga mi zapravo vjerujemo? Kakve vrste vjernika postoje? Zašto bi nam netko branio slobodu vjerovanja?

                 Svatko vjeruje u nešto,  bio to Isus, Allah, Zeus  ili Jupiter. Svatko može birati u što vjerovati. Po mom mišljenju postoji neka viša sila s više imena. Svi vjerujemo u isto, ali to nazivamo drugačijim imenima.  Sve vjere su potekle od jedne, no kroz povijest se vjera raspala i promijenila u razna imena.

                 Svi znamo da se 1054.g. dogodio crkveni raskol. Crkva se razdijelila na dvije strane: katoličku i pravoslavnu. Različito im je samo to što ne slave svaki blagdan na isti dan, no običaji i vjera u Isusa su isti. Papa i patrijarh se nisu mogli dogovoriti oko vladavine, pa im je najlakše bilo razdvojiti se.  To nije najbolje utjecalo na razvoj katoličke crkve. Raspala se i nastale su svađe.

                 Dok su se dvije strane svađale, prorok Muhamed doživio je prosvjetljenje.  Počeo je propovijedati novu vjeru - islam.  U početku vjera nije bila prihvaćena jer su Arapi bili mnogobošci. Kada je džihad (sveti rat protiv nevjernika) došao u najveću i najjaču točku, svi vjernici i nevjernici su se pokorili islamskoj vjeri. Kako kršćani nisu bili jedina prihvaćena vjera, papa je shvativši da bi mogli izgubiti sljedbenike, potaknuo vjernike na križarske ratove. Jedan od uzroka istoimenih ratova bilo je nedozvoljeno hodočašće kršćana. Islamisti nisu dozvoljavali kršćanima hodočašće u Svetu zemlju.  Sveta zemlja je mijenjala vladare i vjere, no danas je pod vlašću Arapa.

                 I danas postoje ekstremni islamski vjernici zvani džihadisti. Prijete svijetu da će biti krvi ako se ne pokorimo islamu. No ne obraćaju pažnju na jednu stvar. Njihova sveta knjiga Kur’an nalaže da se ne ubija i ne muči pripadnike drugih vjera. Zbog nepažnje takvih ljudi danas stradavaju nedužni muškarci, žene i djeca. Isti su smatrani krivovjernicima, ubojicama vjera, zločincima i drugim pogrdnim  imenima. No pravo pitanje je tko je tu zapravo ubojica i zločinac.

                 Zbog ljudske nepažnje u povijesti je bilo mnogo krvoprolića. Svi to želimo zaustaviti, no kako? Islamisti smatraju da drugi nemaju pravu na vlastitu vjeru. Ne, upravo suprotno! Svatko može i mora imati pravo na vjeru i život.

 

                                       Gabi Alviž, 6.r (županijska razina,, mentor: Zorica Skroza)

 

 

                              

Pismo Santiagu

 

            Dragi starče, sigurno se čudiš zašto ti pišem ovo pismo, ali imam nekoliko pitanja za tebe. Zašto si se tako snažno odlučio uhvatiti  tu veliku ribu? Što si htio pokazati ili dokazati? Jesi li se bojao biti sam na pučini, daleko od ljudi? Što ti je davalo snagu? Nije li  možda Manolino?  Zašto je tvoj pisac počinio samoubojstvo? Je li zbog toga što nije mogao podnijeti slavu ili svladati svoju maštu? Što si napravio sa kosturom ribe kada si se vratio u Havanu?

            Mislim da bi trebao i ti kao Dora Krupičeva imati svoj kip jer si slavniji od nje. Smeta li ti što ljudi više ne čitaju tvoju priču? Zar misle da su knjige nepotrebne? Ja mislim da bi i ti trebao imati svoje mjesto u svijetu knjige i ljudi. Možda bi se trebao suprostaviti ovom okrutnom svijetu i dokazati da si ti važan koliko i drugi likovi iz priča, pokazati im svoje iskustvo s prirodom, ispričati im svoju priču. Kako si živio tri dana na moru, na rubu svijeta, života i smrti. Kako si živio kao jedno s ribom, bio joj prijatelj i neprijatelj kao i ona tebi. Oboje izdržljivi i mudri. Ali svijet voli samo pobjednike. Kako si se osjećao kada si je napokon uhvatio? Ili kada su je napadali morski psi, a ti sije branio svime što si imao? A oboje znamo da to nije bilo dovoljno. Barem si  na kraju saznao da su te svi tražili, pogotovo Manolino koji je svakoga dana prolazio pored tvoje kuće i nadao se da će te ugledati.

            Također ti želim reći što mislim o tebi. Ja mislim da si ti utjelovljenje mudrosti, snage i života. Da svijet tek treba čuti za tebe, da budeš čovjek koji trebaju postati. Ti si za mene uzor kako živjeti i biti pobjednik među svijetom sebičnih gubitnika. Ti si osoba koja svaki ambiciozni čovjek treba postati da bude potpun i hrabar.

                                             Ivana Ćoraš, 8.r (županijska razina, mentor: Zorica Skroza)

                                                                  

                                                Srodnost

 

Znate li onaj cvjetić, što sunčevu tajnu krije,
što mu se obraz slatko smije,
čim ga Sunce zrakama pomiluje ?

 

Osjetim, u daljini mu boja miriše,
čujem, sve glasnije netko diše,
okrenem se i nema ga više.

 

 

 

Gdje je otrčalo to nježno biće,
gdje promatra zoru kako sviće?
Gdje je stalo to stvorenje malo?
Zar je u sunčevu naručju zaspalo?

 

Već podnevna čuju se zvona,
moram ga naći do sutona.
Kad najednom, gle! Pokraj potoka spava jedna ljepotica,
Jedna ljepotica, mala moja maćuhica.

 

                                      Ivana Kedžo, 7.r (županijska razina, mentor: Zorica Skroza)

 

                       ZNANSTVENOM FANTASTIKOM  DO OSCARA

 

       Zašto filmovi znanstvenofantastičnog žanra veoma rijetko dobivaju prestižne nagrade, na primjer Oscara ili Zlatni globus?  Zašto najveći uspjeh uvijek poluče komedije i drame?   

     Sigurno ste bar jednom pogledali dodjelu Oscara ili Zlatnog globusa i vidjeli koji filmovi dobivaju dobre nagrade.  To su uglavnom drame, ljubavni, psihološki, povijesni filmovi ili dubokomisaoni filmovi o životu i smrti. Navedeni žanrovi gotovo uvijek dobiju nagrade za najbolju režiju, glumca, glumicu, za najbolje sporedne glumce te scenarij.  Znači, oni su dobitnici  glavnih  nagrada , a zapravo u kinima nemaju tako veliku gledanost.   

S druge strane nalaze se multimilijunski  znanstvenofantastični filmovi  koji prvi dan prikazivanja obore sve rekorde gledanosti, a  dobiju neke, javnosti manje poznate,  nagrade,  poput : najbolji efekti, montaža, zvuk…  Ne samo da nisu  nagrađeni, nego su i predmet veoma loše kritike.  Takve „sreće'' bio je i  film Transformeri:Doba izumiranja. Filmska kritika ocijenila ga je kao  „smeće od filma'' unatoč zaradi od 1.104.000.000$.  Zanimljivo je da prošlogodišnji oscarovci Gravitacija i 12 godina ropstva nisu zajedno zaradili koliko su zaradili  Transformeri (910.800.000 $).

Međutim, znanstvenofantastični filmovi imaju puno obožavatelja.  Osim toga, svake godine održava se stotinjak znanstveno-fantastičnih konvencija na kojima se obožavatelji druže i pričaju o najdražim filmovima.  Vrlo često se neki prerušavaju u omiljene likove (cosplay). Očito se kritika i publika ne slažu.

Analizirajući dobitnike Oscara u protekle dvije godine možemo zaključiti da su

znanstvenofantastični filmovi većinom nominirani za nagrade za najbolju šminku i vizualne efekte, ali to često ostaje samo nominacija.  To su  Iron Man 3 i Zvjezdane staze: U tami (2014.) te Kapetan Amerika:Vojnik zime, Planet majmuna: Revolucija, Čuvari galaksije i X-Men: Dani buduće prošlosti (2015.).

         Možda se razlozi takvom stavu filmske struke i kritike nalaze u sličnosti filmske priče?  Naime, SF filmovi uglavnom prikazuju ili svemir ili daleku budućnost, apokaliptične događaje i borbe superjunaka.  Završetak je uvijek isti: dobri dečki pobjede.  U tome je problem - predvidljivi su, ali to ne podrazumijeva lošu  glumu,scenarij i režiju. Vrijeme će pokazati hoće li se znanstvenofantastični žanr izboriti za bolje mjesto u filmskom svijetu.

 

                              Ana Buđanec, 8. razred (županijska razina, mentor: Davorka Bačić)

                                                                            

     

 

Imamo još jedan rad koji ćemo naknadno objaviti jer ide na državno natjecanje.




 

Sandučić povjerenja

Slika kao link

Pišite nam

sanducic-povjerenja@os-jsizgorica-si.skole.hr

Ako imate neki problem (u školi ili osobni) koji vas muči, a o kojem je teško pričati ili mislite da se nemate kome obratiti, slobodno nam pišite. Uvijek ćemo vam nastojati riješiti taj problem. Osim on-line komunikacije, i u holu škole postavljen je sandučić povjerenja u koji također možete ubaciti napisane poruke.

Ravnateljica i Stručni tim Škole

Prijavi nasilje
UDŽBENICI za 2023./2024.

Popis udžbenika je informativan i učenici će ih dobiti u školi, a roditelji kupuju druge obrazovne nastavne materijale koje možete pogledati u prilozima.

eDnevnik
Web stranice razreda
Online lektire
Prehrana 7

Pomoćnici u nastavi
Tražilica
Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 2. 8. 2013.

Ukupno: 978195
Ovaj mjesec: 4043
Ovaj tjedan: 654
Danas: 249
LINKOVI
 
Oglasna ploča
Korisni linkovi
DOKUMENTI
CMS za škole logo
Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik / Stjepana Radića 44 A, HR-22000 Šibenik / os-jsizgorica-si.skole.hr / ured@os-jsizgorica-si.skole.hr
preskoči na navigaciju